Kako su Japanci probudili "uspavanog diva": Dan koji je označio početak kraja Drugog svjetskog rata
Naziv kategorije unosa · Nermin · 12/07/2025 11:52 PM
Bio je to trenutak kada je, simbolično i strateški, probuđen "uspavani div".
Iako se Drugi svjetski rat u Evropi već godinama zahuktavao, Sjedinjene Američke Države su do kraja 1941. zvanično ostajale po strani. Američka javnost bila je duboko podijeljena, a izolacionizam je dominirao političkim i društvenim raspoloženjem. Trauma iz Prvog svjetskog rata, ekonomske posljedice Velike depresije i snažan osjećaj da se evropski sukobi ne tiču direktno američkih interesa sprječavali su brzi ulazak u rat.
Predsjednik Franklin D. Roosevelt je, istina, polako pripremao teren: program Lend-Lease omogućio je masovno snabdijevanje Velike Britanije i drugih saveznika oružjem, municijom i logistikom, ali formalna objava rata još nije bila na stolu. Amerika je bila industrijski snažna, vojno moćna, ali politički oprezna.
U ranim jutarnjim satima 7. decembra 1941. godine, više od 350 japanskih aviona poletjelo je s nosača aviona i krenulo prema Pearl Harboru, američkoj mornaričkoj bazi na Havajima. Napad je trajao nešto manje od dva sata, ali posljedice su bile katastrofalne: potopljeni ili teško oštećeni vojni brodovi, razorene piste, uništeni avioni i više od 2.400 ubijenih američkih vojnika i civila.
Američka obavještajna zajednica imala je određene naznake da se sprema sukob s Japanom, ali niko nije očekivao direktan i ovako razoran napad na američku teritoriju. Upravo tu leži historijski paradoks: Japan je taktički ostvario veliki uspjeh, ali je strateški napravio fatalnu grešku.
Kako je probuđen "uspavani div"
Prema kasnijim svjedočenjima i zapisima, japanski admiral Isoroku Jamamoto navodno je upozorio svoje političke nadređene da bi napad na SAD mogao "probuditi uspavanog diva i ispuniti ga strašnom odlučnošću". Iako historičari i danas raspravljaju o autentičnosti te rečenice, njena simbolika se savršeno uklapa u ono što je uslijedilo.
Već narednog dana, 8. decembra 1941. godine, Roosevelt se obratio Kongresu govoreći o "datumu koji će živjeti u sramoti" i zatražio objavu rata Japanu. Kongres je gotovo jednoglasno podržao odluku. Samo nekoliko dana kasnije, Njemačka i Italija objavile su rat SAD-u, čime je Amerika i formalno ušla u globalni sukob.
Industrijska mašina koja je promijenila rat
Ulaskom Sjedinjenih Američkih Država u rat, ratna vaga se postepeno počela naginjati na stranu Saveznika. Američka industrija, do tada relativno netaknuta ratnim razaranjima, prebačena je u režim masovne proizvodnje. Fabrike automobila postale su fabrike tenkova, civilni brodovi zamijenjeni su ratnim, a američka ekonomija doživjela je potpunu transformaciju.
Milioni Amerikanaca mobilisani su i poslani na ratišta Evrope i Pacifika. Bez američke vojne, ekonomske i logističke pomoći, ishod rata vjerovatno bi bio znatno drugačiji, a rat znatno duži i krvaviji.
Iako se rat nastavio još skoro četiri godine, mnogi historičari upravo Pearl Harbor smatraju događajem koji je označio početak kraja za sile Osovine. Ironija historije ogleda se u tome da je Japan, želeći neutralizirati američku mornaricu i osigurati prostor za širenje u Pacifiku, zapravo gurnuo najmoćniju industrijsku silu svijeta direktno u rat.
- Read more...
- 0 comments
- 8 views
-